Kategorije
Projekti

Obiteljska FN elektrana na Drenovi

Inicijalni zahtjevi

Ideja investicije u obiteljsku FN elektranu na Drenovi je naravno postići što veći stupanj energetske autonomije. Objekt se grije na pelete i vlasnici posjeduju električni auto – Renault Twingo ZE. Stoga je planirana FN elektrana snage 8,5 kW nešto većeg kapaciteta,a poseban naglasak je bio na mogućnost buduće nadogradnje sa baterijom koja bi osigurala autonomiju dan-dva, pa je odabran hibridni invertor odgovarajuće snage. Investicija u bateriju planira se tijekom naredne godine.

Planirano postrojenje – shematski prikaz

Prema iskustvu ostalih investitora, očekivali smo dugotrajni proces rješavanja papirologije – tako se i dogodilo. Uzrok dijela problema bio je zahtjev da elektrana napaja dva OMM (obiteljska kuća ima dva stana sa odvojenim brojilima). HEP trenutno nema rješenja za taj slučaj, osim da se izvrši objedinjavanje brojila (iako po Zakonu postiji kategorija Aktivni potrošač, ali to nije implementirano u njihovim sustavima). I tu nastaje problem sekvencijalnog pristupa, čekanja u svakom koraku itd.

Hodogram aktivnosti

Na obiteljsku kuću sa dvije etaže (prizemlje i kat) planira se postaviti fotonaponska elektrana koja bi energijom opskrbljivala cijeli objekt. Stanovi su odvojeni i svaki ima vlastito brojilo (time i OMM – Obračunsko Mjerno Mjesto). Na stan u prizemlju priključeni su i sva zajednička trošila  – oprema u garažama, kotlovnica za centralno grijanje, konobe i vanjski vrtni objekti. Početna ideja bila je fotonaponsku elektranu priključiti na jedno od OMM-a prema važećoj proceduri HEP, a drugo OMM obračunski ”pridružiti” kao korisnika energije.

Zakonski (u uvodu spomenuti Zakon o tržištu električne energije) ovo područje jasno definira kroz formu AKTIVNOG KUPCA, te definira obavezu operatora sustava:

Aktivni kupac je krajnji kupac, ili skupina krajnjih kupaca koji djeluju zajedno, koji troši ili skladišti električnu energiju proizvedenu u vlastitom prostoru smještenom unutar definiranih granica ili koji prodaje električnu energiju koju sam proizvodi ili sudjeluje u pružanju fleksibilnosti ili u programima energetske učinkovitosti, uz uvjet da te djelatnosti nisu njegova primarna trgovačka ili profesionalna djelatnost

Članak 3. Stavak 5.

Skupinu krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju iz stavka 1. članka 25. čine obračunska mjerna mjesta krajnjih kupaca u istoj zgradi s više stanova i/ili poslovnih prostora na čiju instalaciju je priključeno proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije preko obračunskog mjernog mjesta pojedinog krajnjeg kupca, obračunskog mjernog mjesta zajedničke potrošnje ili preko posebnog obračunskog mjernog mjesta za proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije.

Članak 25. Stavak 4.

Operator sustava dužan je omogućiti skupini krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju iz stavka 1. članka 25. te korisnicima mjernih podataka mjerne podatke obračunskog mjernog mjesta pojedinog krajnjeg kupca, obračunskog mjernog mjesta zajedničke potrošnje ili posebnog obračunskog mjernog mjesta za proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije, potrebne za obračun električne energije koja je preuzeta iz mreže odnosno obračun električne energije koja je predana u mrežu u ovisnosti o aranžmanu korištenja proizvodnog postrojenja odnosno postrojenja za skladištenje energije koji su međusobno ugovorili krajnji kupci koji zajednički nastupaju iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 25. Stavak 9.

Međutim, ispostavilo se da je Aktivnog kupca trenutno nemoguće provesti u praksi jer takve vrste objedinjavanja i dijeljenja nisu podržane HEP-ovim aplikacijama, pravilnicima, provedbenim dolumentima, itd. (?!). No još je problematičnije što su postojeći procesi HEP-a posve sekvencijalno posloženi, a dobar dio potrebne dokumentacije je nelogičan i, zapravo – nepotreban! Prema tome postoje dvije opcije, čekati promjenu regulativa i HEP aplikacija (rokovi za tu operaciju su posve nejasni) ili slijediti postojeću proceduru.

Proces

Prema važećim procedurama HEP-a moguća su dva rješenja za promatrani slučaj:

  1. Objedinjavanje oba OMM u jedno novo OMM, zamjena brojila i montaža FNE  tražene snage te
  2. Zadržavanje odvojenih OMM, ali postavljanje dvaju odvojenih FNE koje bi se priključile na svako OMM – dva posve neovisna sustava.  

Druga varijanta implicira nepotrebno tehničko kompliciranje i troškove jer se za svako OMM mora proći ista procedura HEP-a (trošak zamjene dvaju postojećih brojila, dva invertera, kompliciranije instalacije u objektu i slično). Odabrana je, konačno, prva varijanta no, odmah na početku uočeno je da, iako se cijela operacija pokreće zbog instalacije FNE, takav objedinjeni ”krovni” proces u HEP-u, zapravo, ne postoji, nego se sve svodi na sekvencijalnu seriju pojedinačnih procesa koji svi zahtijevaju praktično isti set podataka koji se ponavljaju iz obrasca u obrazac, pri čemu, naravno, ima i nelogičnosti iako su sami procesi i obrasci korektno objašnjeni na mrežnim stranicama HEP-a.

OMM problematika

Prva nelogičnost je da se objedinjavanje OMM-a ne može napraviti, ako su vlasnici različite osobe. Ovo je ozbiljna prepreka u slučaju višestambenih objekata gdje su vlasnici stanova različiti, pa je postojeća procedura za taj slučaj neupotrebljiva. U promatranom slučaju radi se o obitelji, vlasnik jednog OMM-a je otac, a drugoga sin. Stoga je prvi korak procedura prebacivanja OMM na odabranu osobu. Proces je sekvencijalan, pa se u sljedeći korak može krenuti tek nakon završetka te aktivnosti (predajom nekoliko obrasca na šalteru HEP-a). Ključni dio su prateći dokumenti – zahtjev za izdavanje elektroenergetske suglasnosti, izjave suvlasnika da pristaju na promjenu odnosa, dokazi o vlasništvu objekta, izvaci iz katastra i slično iako se radi o OMM-u za koje postoje pedesetogodišnji povijesni podatci u HEP-u.

Nema posebnog procesa za ”stare” i ”nove” kupce. U zahtjevu se traži objedinjavanje OMM-a, a ukupna tražena snaga novog priključka je nešto manja od ukupnog zbroja dvaju OMM-a, što je regulirano izdanom elektroenergetskom suglasnosti. No zbog proedure (kažu da je problem aplikacija), energetska suglasnost se izdanje na objedinjenu snagu, što će kasnije stvroiti dodatne probleme. Sklapa se i novi Ugovor o opskrbi – no s obzirom da je snaga veća od 22kW – automatski se prelazi na crveni tarifni model (koji je za privredu i naravno znači bitno veće cijene). Djelatnici HEP-a tvrde da je tako procesno složeno i da se tek nakon objedinjavanja OMM može dati novi zahtjev za smanjenje snage i povratak na bijeli model.

Za prebacivanje OMM-a potrebno je nekoliko dana i sada se oba OMM-a nalaze na istoj osobi, pa se može nastaviti sa predajom novog zahtjeva za objedinjavanje OMM-a. No, iznenađenjima tu nije kraj. Aktivan je samo ”novi” OMM dok je stari ”arhiviran” pa se ne mogu dostavljati očitanja. Tu može nastati problem ako proces potraje jer je jedno brojilo ”neaktivno”. HEP taj slučaj rješava na način da se za arhivirano brojilo izda višestruko uvećan račun te da će se konačno poravnanje obaviti naknadno.

I taj dio nije prošao bez problema jer su izdani dupli računi za oba OMM neuobičajeno velikih iznosa, pa je i to zahtijevalo dodatni odlazak na šalter HEP-a i objašnjavanja. Zanimljiv je podatak da se za objedinjavanje traži pristanak vlasnika objekta ovjeren kod bilježnika. Takvo ovjeravanje nije bilo potrebno kod prvog koraka iako je taj prvi korak zapravo promjena ugovornih odnosa i njihovo prebacivanje sa postojećeg kupca na novog.

Tehničke (i financijske) komplikacije

Tehnički proces objedinjavanja OMM-a svodi se na demontažu postojećih brojila i postavljanje novog (odnosno u promatranom slučaju iskorišteno je modernije postojeće brojilo iz jednog od stanova). Tu nastaje i prvi dio posve neplaniranih troškova. Naime kako je objekt izgrađen sredinom sedamdesetih, električne instalacije su realizirane prema tadašnjim tehničkim zahtjevima, drugim riječima, postojeća brojila se nalaze unutar stana u hodnicima. No, s obzirom da se sad ugrađuje novo brojilo, ono se prema propisima ne može ugraditi u stan, već mora biti ugrađeno na vanjskom dijelu objekta. Ovo je vjerojatno situacija koja se pojavljuje u većini objekata u RH, i predstavlja potencijalno ozbiljan trošak od nekoliko tisuća kuna za tipičnu ugradnju novog vanjskog ormarića, promjenu instalacija i njihovo atestiranje.

I sad se dolazimo do najapsurdnijeg dijela: iako se ova aktivnost provodi zbog ugradnje fotonaponskog postrojenja, novo OMM neće dobiti električno brojilo koje će odmah biti ”dvosmjerno” i koristiti se za potrebu priključenja FNE. U HEP-u tu situaciju objašnjavaju da su to odvojeni poslovni procesi i da se u okviru procesa objedinjavanja OMM ne ugrađuju dvosmjerna brojila (jer ne trebaju u 99% slučajeva), a kada se postavi FNE onda se u okviru Zahtjeva za provjeru mogućnosti priključenja kućanstva s vlastitom proizvodnjom rješava i problematika ”dvosmjernog” brojila. Naravno ove operacije nisu besplatne i cijena je više tisuća kuna po brojilu za montažu i demontažu.

Umjesto zaključka

Nedvojbeno je potrebno pojednostaviti proces i izbaciti nepotrebne korake – drugim riječima stvoriti poseban proces za ugradnju FNE koji će objediniti potencijalne korake i drastično smanjiti broj dolazaka i potrebnih dokumenata. Dodatni je problem što svaki korak znači popunjavanje nekoliko obrazaca, njihovu predaju u nadležnu službu HEP-a, potom čekanje najmanje desetak dana u svakom koraku.

U promatranom slučaju na navedene korake potrošeno je gotovo tri mjeseca, a sve prije nego se uopće došlo do montaže i priključenja elektrane. Treba naglasiti da je u cijelom procesu podrška djelatnika HEP-a bila korektna i vrlo profesionalna, te da i oni sami smatraju kako bi se proces mogao značajno unaprijediti, no, kažu ograničeni su rigidnim pravilnicima.


Tijek projekta

11.4.2022.

Izrađen idejni projekt

FN 8,5 kW – Drenova, 3t Cable prema zahtjevima investitora. Obiteljska kuća sa dvije etaže svaka ima svoj OMM, različiti vlasnici. Snaga svakog priključka je 13,8 kW, objedinjeni priključak od 22 kW.

12.4.2022.

Zahtjev za prebacivanje oba OMM na jednu osobu

Prema važećoj proceduri objedinjavanje priključaka se može realizirati samo ako je isti vlasnik oba OMM.

20.4.2022.

Zahtjev za objedinjavanje priključaka

Nakon prebacivanja oba OMM na istu osobu sljedeći korak je zahtjev za njihovo objedinjavanje.

1.5.2022.

Zahtjev za sklapanjem novog ugovora o opskrbi

Novi ugovor reguliraja novo stanje – jedna vlasnik oba OMM

8.5.2022.

Potpisivanje novog u govora o opskrbi

Stigao je novi ugovor, pa se promptno potpisuje da bi se proces mogao nastaviti.

9.5.2022.

Zahtjev za EE suglasnost – objedinjavanje brojila

Sljedeći korak je traženje nove EE suglasnosti jer sad imamo na jednom OMM dvostruku snagu.

18.5.2022.

Elektroenergetska suglasnost – izdana

Izdana je suglasnost EE suglasnost na 27,60 kW što je stvorilo dodatne probleme u nastavku iako je jasno rečeno da će tražena snaga biti 22 kW (to je maksimum za rezidencijalne potrošače).

9.6.2022.

Ponuda za izgradnju FN

3t Cable dostavlja konačnu ponudu za izgradnju FN, proble je bio u nedostatku opreme na tržištu pa se čekalo na dobavljača.

10.6.2022.

Zahtjev za radove na EE mreži – novi ormarić

Investitor radova je u skladu sa procedurom HEP-a predao zahtjev za radove na postojećoj instalaciji

13.6.2022.

Montaža novog priključnog ormarića

Investitor radova je u skladu sa zahtjevom HEP-a ugradio novi priključni ormarić na fasadu zgrade, srećom je postajao podzemni priključak pa se operacija mogla izvesti bez pretjeranih građevinskih radova, kopanja i razbijanja fasade

13.6.2022.

Predan zahtjev za novi Ugovor o korištenju mreže

Nakon fizičkog objedinjavanja OMM, predaje se zahtjev za novi ugovor – problem je što u njemu mora biti nova priključna snaga od 27,6 kW

4.7.2022.

Potpisan ugovor za CRVENI tarifni model

Potpisuje se novi ugovor na 27,6 kW – crveni tarifni model, takva je procedura, tek naknadno se može tražiti smanjenje na 22 kW

14.7.2022.

Objedinjavanje brojila, montaža u novi ormar

Ekipa iz HEP-a izvršava demontaže i preseljenja brojila, novije brojilo se seli u novi priključni ormarić

21.7.2022.

Predan zahtjev za promjenu modela u bijeli

Tek nakon fizičkog objedinjavanja predaje se zahtjev za promjenu snage u 22 kW i povratak u bijeli tarifni model

22.7.2022.

Zahtjev za provjeru mogućnosti za priključenje FN PM 1.7

Tek sad je moguće podnjeti zahtjev za provjeru mogućnosti za priključenje FN – tri mjeseca nakon početka procesa!

29.7.2022.

Montaža i testiranje FN 8,5 kW Drenova

3t Cable je u tri radna dana izvršio kompletnu montažu i testiranje elektrane. Najviše izazova je bilo sa visokim temperaturama (do 40 stupnjeva).

?

Ugradnja dvosmjernog brojila

HEP

?

Sklapanje ugovora o korištenju mreže i promjenu statusa korisnika mreže

HEP

?

Izdavanje potvrde za trajni pogon

HEP

Fotodokumentacija

U nastavku je galerija fotografija koje dobro dokumentiraju cijeli proces montaže – od ideje do pogleda iz ptičje perspektive…


Damir Juričić – piše o ekonomiji i financijama
Damir Medved – piše tehnologiji i zajednicama

Pogoci: 41

Kategorije
Stručni tekstovi

Energetske zajednice i zašto ih trebamo?

U opuštenoj atmosferi završili smo naš ovogodišnji program ljeto na Drenovi 2022. Tema ovog Solarnog roštilja bile su energetske zajednice i zašto ih trebamo – a trebamo ih da bi postigli energetsku i financijsku neovisnost u današnjem vremenu opće krize.

Podcast

Energetske zajednice su nam rasvijetlili Damir Juričić i Damir Medved – pa o čemu su pričali poslušajte na našem podcastu (ovaj put kamera nije bila aktivna :))

Damir Juričić detaljno je predstavio koja je pravna osnova za osnivanje energetske zajednice, prednosti i mane pojedinih organizacijskih varijanti, tajne financiranja EZ, te koji nas još koraci očekuju kod osnivanja naše Drenovske energetske zajednice ili uadruge. Damir Medved predstavio je primjer jedne zanimljive otočne zajednice – danskog otoka Bornholma, koje je jedan od najboljih primjera održivih zajednica u EU. Oni su partner na projektu Insulae koji se provodi na našem otoku Unije, i mogu nam biti inspiracija kako bi trebalo graditi ekonomski i energetski neovisne zajednice. Posebno su zanimljivi njihovi modeli upravljanja i vlasništva energetske infrastrukture.

Prezentacije

Koga zanimaju detalji – može pogledati i prezentacije:

Nakon brojnih pitanja (i odgovora :)) sudionici su krenuli na osvježenje uz muzičku pozadinu koju nam je kreirala DJ Mirilo.

Vidimo se uskoro – početkom rujna krećemo u završnu fazu osnivanja naše energetske zajednice.


Lenta DCD partneri

Pogoci: 14

Kategorije
Predavanja

Dobre vibracije sa prvog solarnog roštilja

Kada ste pročitali naslov događanja Solarni roštilj sigurno ste se zapitali što je to i kako radi. Oni koju su došli (pa i oni koji će pogledati slike sa događanja) vjerojatno su pomislili da će roštilj biti povezan na solarne panele ili nešto slično, ali kada su posjetitelji čuli predavanje, shvatili su da solarno nije baš tako jednostavno.

Problem, tj. komplikacija nije uopće tehničke prirode, već naravno administrativne.

Predavanje

Damir Medved iz udruge Bez granica napravio je jednostavan i konkretan uvod što su to fotonaponske elektrane, obnovljivi izvori energije i kakav je postotak uporabe tih resursa kod nas u Hrvatskoj te u ostatku Europe.

Tehničku stranu fotonaponskih elektrana i solarnih panela ispričao je Saša Ukić iz 3t Cable, naše domaće tvrtke iz Ičića. Kao primjer poslužili su radovi u tijeku upravo na obiteljskoj kući Damira Medveda.

Da bi jedan takav projekt bio i financijski stabilan potrebno je napraviti dobar izračun. Sve što u takav izračun treba upisati kao trošak pojasnio je Damir Jurčić iz Sveučilišnog centra za podršku pametnim i održivim gradovima.

Bilo je i puno konrektnih pitanja iz publike na koja su predavači vrlo kompetentno odgovarali. Pravo osvježenje je čuti da je uz dobru firmu i tehničku podršku sve moguće iako postoje i određene prepreke za postavljanje fotonaponske elektrane.

Zaključak je da nije baš jednostavno, treba se opskrbiti znanjem i informacijama te strpljenjem kod uvijek teške i komplicirane administracije. Usprkos svim problemima i još nedorečenim zakonima kod ovakvih alternativnih izvora energije, potražnja je velika.

Mini-jam session

Nakon sat vremena i puno tehničkih, financijskih i statističkih informacija startali su električni roštilji i mini jam session svirka. U bendu (još) bez izmena svirali su: Benedikt Perak gitara, Siniša Babić bas gitara, gost iz Graza Saša Mitrović truba, a kao drugi gost iznenađenja pridružio se i Stipe Bilić na klaviru. Ugodni zvukovi laganog jazz-a ispunili su dvorište Društvenog centra Drenova na vidljivo zadovoljstvo publike. Nakon pauze i osvježenja uz hranu i piće, bend je zasvirao i nekoliko popularnih melodija pa je i publika dobila priliku zapjevati.

S lijeva na desno: Stipe Bilić, Siniša Babić, Saša Mitrović, Benedikt Perak

Snimak predavanja

Svakako pogledajte video tehničke prezentacije Solarnog roštilja na našem you tube kanalu:

Sljedeći Solarni roštilj II je u petak 29. srpnja u 18 sati gdje će se pričati o energetskim zajednicama.


Lenta DCD partneri

Pogoci: 6

Kategorije
Stručni tekstovi

Energetske zajednice – tehnička pozadina

Sredinom listopada ove godine objavljen je Zakon o tržištu električne energije (ZTEE) kojim se uvode brojne novine od kojih nam je, za potrebe ovog teksta, interesantan dio koji se odnosi na Energetske zajednice. Radi se o mogućnosti udruživanja građana u formacije koje bi im omogućile zajedničku proizvodnju električne energije (ovdje pretpostavljamo energiju proizvedenu tehnologijom fotonaponskih elektrana) te međusobno dijeljenje proizvedene energije u obuhvatu iste trafostanice. Zakon izaziva podijeljene stavove u pogledu njegovog potencijala ubrzavanja individualne mikro-proizvodnje električne energije te međusobnog dijeljenja (trgovanja) proizvedenim viškovima energije među članovima energetske zajednice. U ovom prvo dijelu donosimo tehničku pozadinu finkcioniranja fotonaponskih postrojenja.

Uvod

U posljednjih nekoliko godina, od kada su se cijene solarnih panela značajnije smanjile, fotonaponske elektrane postale su financijski samoodrživi projekti. Mogućnost postizanja profitabilnosti ulaganjem u fotonaponske elektrane opravdano usmjerava pozornost građana na ulaganje. Također, u posljednje vrijeme često se nailazi i na pojam ‘’prosumer’’, riječ sastavljena od riječi ‘’producer’’ i ‘’consumer’’, a označava subjekta koji troši (consumer) električnu energiju, ali je ujedno i proizvodi (producer).

Uloga subjekta u potrošnji električne energije je poznata, ali pitanja, osobito ona praktična, provedbena, otvaraju se upravo u pogledu procesa proizvodnje i dijeljenja električne energije. U energetske zajednice, čija je svrha proizvodnja i dijeljenje proizvedene električne energije, mogu se udruživati građani međusobno, ali, s njima ili samostalno, i ostali subjekti poput jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave, ustanova, komunalnih društava i drugih subjekata okupljenih oko jedne transformatorske stanice. Ovdje je najintrigantnija ta ograničena mogućnost udruživanja na lokaciji obuhvaćenoj jednom transformatorskom stanicom koja značajno ograničava smisao dijeljenja proizvedene električne energije, pogotovo u hrvatskom kontekstu male gustoće naselja što uzrokuje relativno veliki broj transformatorskih stanica s malim brojem priključaka. Naglašava se da članovi energetske zajednice proizvedenu energiju mogu dijeliti, ali ne i prodavati. Tako se, barem, dade zaključiti iz nedovoljno jasnih formulacija iz propisa.

U većini EU država je praksa da se ne gleda transformatorska stanica već fizička udaljenost (1 km ili sl.)

COMPILE Project

Proizvodnja energije iz fotonaponskih sustava

Tehnološka revolucija donijela je u proteklih sto godina demokratizaciju i proliferaciju brojnih proizvoda ili usluga koje su bile do tada dostupne vrlo uskom krugu privilegiranih. Dovoljno je samo se prisjetiti ekspanzije korištenja osobnih vozila, putovanja zrakoplovom ili dostupnosti računala i mobilnih uređaja. Primjera ima još na stotine, no sada je još jedan visoko centralizirana grana privrede na putu masovne decentralizacije – a to je proizvodnja i distribucije električne energije.

Fotonaponske elektrane nisu nova tehnologija, no značajne promjene dogodile su se u proteklih deset godina dramatičnim padom cijena solarnih panela i kontrolne opreme, pa je tako tipično fotonaponsko postrojenja za kućne instalacije snage 10 kW prije deset godina vrijedilo preko pola milijuna kuna, dok je danas cijena postrojenja sa instalacijom oko sedamdeset tisuća kuna što, čime postaje dostupno i prosječnom kućanstvu, odnosno cijena je sumjerljiva primjerice instalaciji centralnog grijanja ili toplinske pumpe.

Osim fotonapona, veliki razvoj prisutan je i u kontekstu skladištenja energije – baterijama, pri čemu baterijska postrojenja više nisu velikih dimenzija i ne zahtijevaju posebno održavanje. Ne treba zanemariti ni sve veći broj osobnih automobila na električni pogon, koji će također imati velikog utjecaja na potrošnju ali i skladištenje električne energije u vlastitim baterijama koje su često vrlo velikog kapaciteta. Pored ovih tehničkih inovacija pojavili su se i inovativni eksploatacijski modeli u kojima se nastoji sagledati cjeloživotni trošak postrojenja, pa se onda otvaraju i neke druge mogućnosti u kontekstu vlasništva i nadzora samog postrojenja, odnosno novi dugoročno održiviji financijski modeli.

Konačno, u sve nestabilnijem svijetu, biti će posebno važno osigurati si stabilne i sigurne izvore energije, čime si smanjujemo ovisnost i utjecaj eksternalija, pri čemu je kritično da su ti izvori energije i ekološki prihvatljivi, da ne povećavaju ugljični otisak i da su dugoročno ekonomski isplativi.

No, svaka nova tehnologija donosi i svojevrsne rizike (tehničke i financijske), a za razumijevanje rizika važno je razumjeti i njeno funkcioniranje, pa za početak pogledajmo koje su to osnovne komponente fotonaponskog postrojenja.

Vrste fotonaponskih sustava

Ključna zadaća FN sustava je izravno pretvaranje sunčane energije u električnu energiju kojom se omogućava rad određenog broja izmjeničnih (AC) ili istosmjernih (DC) trošila. FN sustav može imati i dodatni pričuvni sustav, tipično bateriju ili agregat što omogućava izolirani rad. Fotonaponski sustavi sastoje se od FN modula, pretvarača energije i kontrolne elektronike. Jednostavniji sustavi (za vikendice i sl.) napajaju samo istosmjerna trošila (manje lampe, radio uređaji i sl.), no uz dodatak DC/AC konvertera tada takav sustav može proizvoditi električnu energiju za sva uobičajena izmjenična trošila.

Generalno FN sustav možemo podijeliti na sljedeće skupine:

1. Samostalni (autonomni) – posve neovisni od mreže

2. Mrežni, spojeni na električnu mrežu:

  • aktivni (interaktivni) – dvosmjerni, mogu iz mreže preuzimati energiju ali i slati viškove iz FN
  • pasivni – jednosmjerni, mreža služi (samo) kao pričuvni izvor kad nema proizvodnje u FN

3. Hibridni, u biti samostalni uz dodatak obnovljivih izvora energije (najčešće vjetroelektrana).

Autonomni sustavi su po kapitalnoj vrijednosti najznačajniji od fotonaponskih sustava priključenih na distribucijsku mrežu. Razlika u kapitalnoj vrijednosti nastaje uslijed postojanja baterijskog sustava, dodatne kontrolne opreme te regulatora. Osim toga, mrežni pretvarač za fotonaponske sustave spojene na mrežu je jednostavniji po funkciji i tipično je manje snage u odnosu na autonomne
sustave.

Naravno, veće kapitalne vrijednosti takvih projekata uzrokovat će i veće operativne troškove u životnom vijeku fotonaponske elektrane.

Samostalni (autonomni) FN sustav

Samostalni sustavi svu energiju za potrebe potrošača samostalno proizvode i to stvara značajne izazove. Primjerice kad električnu energiju treba isporučivati tijekom noći ili u razdobljima s malim intenzitetom Sunčevog zračenja svakako je  potrebna baterija odgovarajućeg kapaciteta koja služi kao spremnik električne energije.

Ključna komponenta sustava je regulator za kontrolirano punjenje i pražnjenje baterije, a dodavanjem izmjenjivača (=12 V na ~230 V) sustav je sposoban napajati i regularna trošila poput perilica, televizora, hladnjaka, računala i manjih kućanskih aparata – naravno u skladu sa instaliranim kapacitetom FN sustava i baterija. Tipično se primjenjuju na izoliranim područjima, otocima ili udaljenim planinskim naseljima, kako za privatne tako i za poslovne primjene  (npr. telekomunikacijske bazne stanica, svjetionici, sustavi nadgledanja prometnica itd.). Primjer ovog sustav prikazan je na Slika 1. Zbog manjih gubitaka poželjno je imati što više istosmjernih trošila.

Samostalni autonomni sustav
Slika 1 Samostalni autonomni sustav

Hibridni FN sustavi

Osnovna ideja Hibridnog FN sustava je povećati raspoloživost i pouzdanost sustava sa povezivanjem samostalnih FN postrojenja s drugim rezervnim izvorima električne energije, poput vjetroturbina, malih hidroelektrana, pomoćnih benzinskih ili dizelskih agregata.

Suvremeni izmjenjivači omogućavaju povezivanje vjetroturbine i fotonaponskih sustava bez većih problema dajući veću sigurnost i raspoloživost isporuke električne energije te omogućavajući manje kapacitete baterija kao spremnika električne energije. Kod rješenja koja koriste benzinske i dizelske agregate sustavi se dimenzioniraju tako da se agregati minimalno koriste čime se štedi gorivo, smanjuju troškovi održavanja agregata i produžava njihov vijek trajanja. Primjer hibridnog fotonaponskog sustava prikazan je na Slika 2.

Hibridni FN sustav
Slika 2 Hibridni FN sustav

Pasivni i aktivni mrežni FN sustav

Kompleksnost FN sustava određena je razinom automatizacije. Generalno razlikujemo pasivne mrežne FN sustave koji električnu mrežu koriste samo uvjetno, u razdobljima kada FN moduli ne mogu proizvesti dovoljne količine električne energije, primjerice noću kada su istodobno baterije prazne (Slika 3). Obično je sva regulacija ručna.

Pasivni mrežni FN sustav
Slika 3 Pasivni mrežni FN sustav

Aktivni, interaktivni mrežni FN sustavi mrežu koriste dinamički, uzimajući energiju  iz javne mreže u slučaju većih potreba ili kada je energija jeftina, odnosno vraćajući je u javnu mrežu u slučaju viškova električne energije proizvedene u FN modulima ili kada je energiju isplativo prodavati (Slika 4). Tipično su takvi sustavi automatizirani i autonomni, a ako su povezani sa nekom AI/ML logikom mogu izvoditi i kompleksnije algoritme za trgovanje električnom energijom.

Aktivni mrežni FN sustav
Slika 4 Aktivni mrežni FN sustav

Spajanje sustava na mrežu

Fotonaponski sustavi spajaju se preko izmjenjivača na distribucijsku mrežu, pri čemu sami proizvode istosmjernu struju u FN panelima koju treba naknadno pretvoriti u izmjenični napon mrežne frekvencije kako bi napajali trošila ili radili paralelno s elektroenergetskom mrežom. Za održavanje kvalitete frekvencije i napona zadužena je javna elektroenergetska pri čemu se u slučaju odstupanja automatski isključuje odnosno prekida rad izmjenjivača.

Problematika stabilnosti mreže vrlo je kompleksna i prelazi okvire ovog članka, no treba napomenuti da su mogući i loši utjecaji FN sustava spojenih na distribucijsku mrežu (ukoliko nije izvedeno po standardima), primjerice povećavanje struje kratkog spoja, narušavanje osjetljivosti zaštite u elektroenergetskoj mreži, utjecaj na kvalitetu električne energije, raspoloživost distribucijske mreže, te povećanje gubitaka u mreži. Utjecaji ovise o snazi izvora (FN sustava), njegovoj potrošnji na mjestu priključka i osobini postrojenja, te karakteristikama distribucijske mreže na koju se spaja. Povezivanje FN sustava na mrežu predstavlja i nove izazove za mrežne operatore koji sada imaju tokove snage u dva smjera, a ne samo prema potrošaču stoga nužno zadovoljavanje svih pozitivnih zakonskih normi.

Osim problematike fizičke proizvodnje električne energije važno je i pravilno mjerenje, evidencija viškova ili manjkova, te cijeli kontekst trgovanja energijom. Kod uobičajenog načina spajanja FN sustava na mrežu, izlazna struja iz FN sustava služi za snabdijevanje primarno potrošača u kućanstvu, a proizvedeni višak predaje u mrežu (Slika 5).

Uobičajeno spajanje FN sustav na mrežu
Slika 5 Uobičajeno spajanje FN sustav na mrežu

Inteligentno upravljanje sustavom (proizvodnja, potrošnja i trgovina električnom energijom)

Važan element uspostave održivog FN postrojenja je upravljanje (ako je moguće automatizirano) za procesima proizvodnje, potrošnje i prodaje električne energije.

Jezgra sustava je pametno električno brojilo (Prosumer mjerilo) koje omogućava kontrolu energetskih tokova u FN postrojenju. Prosumer može biti relativno jednostavan sa logikom koja je bazirana na manjim pravilima (vremenska sklopka ili neka jednostavna pravila poput donošenja odluka na osnovi stanja napunjenosti baterije) ili potpomognut kompleksnijim eksternim sustavom (obično u oblaku sa AI/ML svojstvima povezan sa relevantnim izvorima informacija o cijenama energije u realnom vremenu) koji će određivati najbolji trenutak za kupnju ili prodaju električne energije u skladu sa potražnjom i cijenom. Osim Prosumera ključna su i pametna trošila kojima je moguće daljinski upravljati. Ta pamet može biti ugrađena u uređaje ili se (za stariju opremu) mogu koristiti pametne utičnice koje omogućavaju i kontrolu kvalitete električne energije.

Možemo dakle identificirati sljedeće tipične scenarije:

Noć, nema sunca, energija je jeftina
Slika 6 Noć, nema sunca, energija je jeftina
Dan, energija iz mreže je skupa, nema viškova
Slika 7 Dan, energija iz mreže je skupa, nema viškova
Dan, energija iz mreže je skupa, imamo viškove
Slika 8 Dan, energija iz mreže je skupa, imamo viškove
Dan, nema sunca, energija skupa
Slika 9 Dan, nema sunca, energija skupa

Kriteriji za odabir opreme

Fotonaponski sustavi vrlo se razlikuju od svih konvencionalnih izvora električne energije, a ponajviše po:

  • odabiru individualnog i nipošto rutinskoga tehničkog rješenja
  • kritičnom odabiru veličine fotonaponskog i konvencionalnog sustava, o čemu najviše ovisi ekonomičnost
  • vrlo kritičnom odabiru opreme koja bez popravka mora odraditi 25g.
  • vrlo važno kome podvrgnuti izvođenje radova.

Najvažniji dio svakog fotonaponskog sustava su fotonaponski moduli, koji moraju zadovoljiti odgovarajuća tehnička svojstva. To znači da mora postojati sva potrebna tehnička dokumentacija kojom se dokazuju ispitivanja, funkcionalnost i godišnja proizvodnja po točno određenim uvjetima.

Kriteriji za odabir opreme su:

  • poznato podrijetlo opreme
  • tehnička dokumentacija opreme
  • atesti i tehnička jamstva opreme
  • upute za upravljanje i montažu
  • ugovor o tehničkim i proizvodnim jamstvima za opremu
  • određena cijena, rok i način plaćanja, trajanje jamstva
  • popis referenci proizvođača ili njihovog ovlaštenog zastupnika

Isplativost, prihodi, rashodi, troškovi postrojenja

Isplativost  svih  tehnologija  proizvodnje  energije,  pa  tako  i  fotonaponskih sustava, određuju:

  • prihodi i uštede od korištenja sustava
  • troškovi ulaganja (investicije)
  • pogonski troškovi
  • troškovi servisa i održavanja
  • troškovi raspremanja na završetku radnog vijeka postrojenja
  • neizravni (preventivni i sanacijski) troškovi očuvanja okolice.

Troškovi ulaganja u fotonaponsku opremu načelno se mogu podijeliti na:

  • troškovi ulaganja u fotonaponske module
  • troškovi ulaganja u izmjenjivače
  • troškovi ulaganja u regulatore napona i punjenje baterija
  • troškovi ulaganja u akumulatore
  • troškovi ulaganja u ostalu opremu
  • troškovi projektantsko-konzultantskih usluga
  • troškovi montaže opreme.

Tri ključne stavke u ukupnim troškovima izgradnje fotonaponskog sustava su:

  • fotonaponski moduli s udjelom  u troškovima od 77.3 %,
  • izmjenjivač s udjelom u troškovima od 9.97 %,
  • konstrukcija s udjelom troškova od 4.15 %.

Pitanja o efikasnosti sustava

Koliki je temperaturni koeficijent solarne ploče?

Solarni paneli su najučinkovitiji na temperaturi od 25 stupnjeva C. Za svaki stupanj C iznad te vrijednosti učinkovitost pada za postotak između 0,3% i 0,5% u prosjeku. Ovaj postotak poznat je kao koeficijent temperature ploče.

U PVGIS-u gubitci fotonaponskog sustava zbog povišene temperature sa modulima postavljenim uz sam krov kuće iznose 15,2%, a sa modulima postavljenima na nosivu konstrukciju 10,5% . Razlog tome je zbog veće prozračenosti, a samim tim manji pad maksimalne snage modula. Tu se još nalaze gubitci zbog  refleksije 2,4% i gubitci izmjenjivača i kabela od 4%.

Kako mogu povećati izlaz svog solarnog panela?

PWM ili MPPT regulator? Uvijek koristite MPPT solarni regulator – oni su do 30% učinkovitiji od PWM tipa. Redovito održavanje i čišćenje pomaže u održavanju izlazne snage solarnih panela. Osigurajte da je niz solarnih panela na izravnoj sunčevoj svjetlosti bez zasjenjenja. Solarni reflektori mogu pomoći u povećanju izlazne snage, ali morate paziti da se ploče ne pregrije, što će smanjiti izlaz.

Koji su solarni paneli najbolji poli ili mono?

Monokristalni solarni paneli su učinkovitiji od polikristalnih, ali su i skuplji. Međutim, relativni troškovi i učinkovitost se približavaju i nema velike razlike.

Da li se isplati ugradnja Solar Tracking sustava?

Kod fiksnih instalacija je potrebno odabrati optimalni kut za maksimalnu godišnju energiju ili za maksimalnu energiju tijekom razdoblja u kojem nam je potrebna veća proizvodnja električne energije. Teoretski je najbolje rješenje sa dvoosnim praćenjem prividnog kretanja Sunca. Time se može povećati dobivena energija za 25-40%. No da li je baš to točno?

Proračunski primjer za područje južne Hrvatske dan je na Slika 1, iz njega je evidentno da praćenje kretanja sunca ima određenih prednosti, no to onda treba staviti u kontekst ekonomske isplativosti, kako investicije tako i eksploatacije. Sustavi za praćenje su složeni, imaju brojne pokretne elemente – motore ili sklopke koji osim što povećavaju investiciju, kasnije su i značajan potrošač energije. Time se povećava i mogućnost kvarova na sustavu, a takva postrojenja su bitno manje otporna na udare vjetra što je u našim uvjetima značajan faktor.

Usporedba proizvodnje za fiksni i mobilni FN
Slika 10 Usporedba proizvodnje za fiksni i mobilni FN

U nastavku (Slika 2) donosimo realistični primjer nastao na osnovi realnih mjerenja na postrojenju u Portugalu.

Proizvodnja električne energije fiksnog solarnog sustava i jednoosni sustav za praćenje na istoj lokaciji
Slika 11 Proizvodnja električne energije fiksnog solarnog sustava i jednoosni sustav za praćenje na istoj lokaciji

Graf prikazuje upotrebu fotonaponskog sustava sa sustavom za praćenje koji ima jednoosni pogonski aktuator koji pomiče fotonaponsku ploču kako bi pratio smjer sunčeve svjetlosti. Ovaj aktuator troši električnu energiju kao svoj izvor, a potrošena električna energija dolazi iz solarnih panela koje pokreću aktuatori što uzrokuje smanjenje energije koja je na raspolaganju potrošačima.

Zaključno, u usporedbi sa sustavima s fiksnim panelima, fotonaponski sustav sa sustavom za praćenje solarne energije manje je učinkovit za korištenje.

Više o ovoj temi možete saznati iz izvrsnog priručnika (možete ga naručiti besplatno) Schrack TechnikFotonaponski priručnik.


Ovo je prvi dio proširene verzije teksta originalno objavljenog u Časopisu Centra za Razvoj javnog i neprofitnog sektora, Tim4Pin br.1 2022

Drugi dio dostupan je na:


Damir Juričić – piše o ekonomiji i financijama
Damir Medved – piše o tehnologiji i zajednicama

Pogoci: 47

Kategorije
Predavanja

Energetske zajednice – Teorija i praksa sunčanih elektrana

U okviru zajedničkih aktivnosti na uspostavi energetskih zajednica Drenove i Veprinca, organizirali smo predavanja pod nazivom Energetske zajednice – Teorija i praksa sunčanih elektrana, koja malo dublje objašnjavaju tehnologiju fotonaponskih sustava, prednosti uvođenja senzorike u naše kuće, kako financirati energetske zajednica i trenutno otvorene natječaje za sufinanciranje.

Teorija i praksa sunčanih elektrana – predavanje dr.sc. Josip Zdenković, Schrack Technik

Schack Technik je jedna od najrenomiranijih kompanija u domeni tehničkih rješenja u energetici i u telekomunikacijama, a dr.sc. Josip Zdenković je od 2008. u tvrtki Schrack Technik u Zagrebu gdje je i danas direktor. Glavno područje stručnog interesa su mu elektromotorni pogoni i obnovljivi izvori električne energije – posebno baterije (svakako pogledati njegovo predavanje o dimenzioniranju baterija).

Predavanje Josipa Zdenkovića

Bilo je doista sjajno slušati predavanje doajena obnovljivih izvora energije dr.sc. Josipa Zdenkovića, a posebno prelistati njegovu knjigu Fotonaponski otočni sustavi koju slobodno možemo nazvati Biblijom solarnih tehnologija. Svakako možemo preporučiti da nabavite svoj besplatni primjerak ako vas imalo zanimaju primjeri dobre prakse i pregršt tehničkih infomacija.


Procesi, senzori i financije

  1. 10 KORAKA od projektiranja do spajanja na mrežu vlastite male fotonaponske elektrane – Saša Ukić, 3t.Cable
  2. Smart Home rješenja (učinkovito upravljanje energijom) – Damir Medved, EZ Drenova, Udruga Bez granica
  3. Mogućnosti alternativnih izvora financiranja – Damir Juričić, Centar za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci,
  4. Dostupni izvori financiranja fotonaponskih postrojenja iz HR i EU projekata, Tina Ragužin, 3t.Cable
Predavanje Ukić, Medved, Juričić, Ragužin

Ovo je samo prvo u nizu zajedničkih predavanja koja ćemo organizirati na Drenovi i na Veprincu u cilju promoviranja koncepata građanske energije, a koja bi trebala rezultirati i formiranjem Energetske zadruge Drenova i Energetske zajednice Veprinac – ova dva rubna naselja većih gradova dijele doista jako puno zajedničkih interesa. Samo zajedno možemo postići neke pomake – veselimo se suradnji!


Lenta DCD partneri

Pogoci: 10

Kategorije
Predavanja

Energetski dan 2021

U organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije i Regionalne energetske agencije Kvarner jučer je u opatijskom Centru Gervais, uz prijenos uživo na Vimeo kanalu, održana konferencija „Energetski dan 2021“. Konferenicja je posvećena temama zelene tranzicije Primorsko-goranske županije, uz predstavljanje mogućnosti financiranja zelenih projekata putem ESI fondova 2021-2027. Na predavanju su sudjelovali i naši stalni suradnici Darko Jardas i Damir Medved koji su predstavili aktivnosti svojih organizacija u domeni energetske tranzicije.

Predavanja

U dijelu konferencije posvećenom energetskoj tranziciji otoka, prikazana je snimka obraćanja Tonina Picule, zastupnika u Europskom parlamentu na temu mogućnosti koje donosi Europski zeleni plan te primjera dobre prakse s hrvatskih otoka.
O cresko-lošinjskom otočju govorio je dr. sc. Ugo Toić, direktor Otočne razvojne agencije OTRA i predsjednik skupštine energetske zadruge “Apsyrtides”, stavivši naglasak na ljude, kao temelj energetske tranzicije, te na nužnost generalne promjene razmišljanja i djelovanja u smjeru dekarbonizacije.

Damir Medved (ENT) – predavanje o iskustvima iz Insulae projekta

Još jednan primjer dobre prakse cresko-lošinjskog arhipelaga predstavio je mr. sc. Damir Medved iz Ericssona Nikola Tesla, govoreći o analizi velikih skupova podataka na primjeru EU projekta INSULAE posvećenog dekarbonizaciji otoka Unije.

Prezentacija Darka Jardasa, ravnatelja REA-e, „Koji su energetski trendovi u Europskoj uniji i kakav je položaj Hrvatske i Primorsko-goranske županije u odnosu na ostatak EU“.

Snimka predavanja

Pogledajte zanimljiva predavanja a snimci:

Izjave

A pogledajte i kratke izjave sudionika na Kanalu Ri:


Lenta DCD partneri

Pogoci: 2

Kategorije
Predavanja

(Skoro) sve o solarnoj energiji

Petak navečer protekao je u Društvenom centru Drenova u ugodnom druženju sa Vjeranom Piršićem iz Eko Kvarnera i dr. sc. Damirom Juričićem iz Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci, a mrazgovor je moderirao Damir Medved iz udruge Bez granica. Na predavanju koje je trajalo skoro dva sata saznali smo (skoro) sve o solarnoj energiji, te pregršt informacija o važnosti novih zelenih izvora energije.

Kako kaže Vjeran, zeleni izvori energije više uopće nisu alternativni već predstavljaju obavezu koja je dogovorena na razini EU. Obaveza koja kaže da se u narednih dvadesetak godina moramo posve promijeniti ukoliko želimo živjeti na planetu bez (ili sa minimalno) ekstremnih vremenskih uvjeta, sa visokom bioraznolikošću, produktivnom i kvalitetnom za život svugdje, a ne samo u izoliranim enklavama kao iz nekog distopijskog filma.

Pogledajte integralnu snimku predavanja, preuzmite izvrsnu brošuru koji nam poklanja Vjeran Piršič MOJA ENERGIJA, MOJA SLOBODA, i razmislite da li se želite pridružiti inicijativi za osnivanje Energetske zadruge Drenova!

Linkovi na izvore informacija

Više o solarnoj energiji i njenom iskorištavanju možete pronaći na sljedećim poveznicama:

Eko Kvarner

Energetska zadruga otoka Krka

Otok Krk Energija

Zakon o tržištu električne energije

Hrvatska burza električne energije

EU direktive do 2030.

posebno preporučamo sjajnu brošuru Vjerana Piršića – Kako napraviti fotonaponsku elektranu – MOJA ENERGIJA, MOJA SLOBODA

Fotografije sa predavanja

Covidu -19 usprkos okupilo se dosta zainteresiranih u prostorijama Društvenog centra Drenova i puno više online na lašem live Facebook streamu. Pitanja su bila brojna i ohrabruju – otvoren je put ka osnivanju Energetske zadruge Drenova.

Vidimo se uskoro na novim predavanjima!


Lenta DCD partneri

Pogoci: 2

Kategorije
Objave

Solarna večer na Drenovi

Sve što ste htjeli znati o ovom obnovljivom izvoru energije, a niste se usudili pitati!

Uz pomoć Vjerana Piršića iz Eko Kvarnera i dr. sc. Damira Juričić-a iz Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci imati ćete priliku saznati sve o mogućnostima ugradnje fotonaponskog postrojenja na vaše krovove. Predavanje će se održati u petak 22.10.2021. sa početkom u 19:00 sati u našem Društvenom centru Drenova, a organizirati će se i live video prijenos na socijalnim mrežama.

Vjeran je upravo izdao izvrsnu brošuruMOJA ENERGIJA, MOJA SLOBODA ili kako najjednostavnije napraviti fotonaponsku elektranu koju toplo preporučamo kao pripremni materijal za našu večer.

Osvjetljavamo više tema:
1. Zašto je važna sunčana energija? – koji su trenutni problemi sa konvencionalnim izvorima energije i zašto ti problemi neće nestati tako brzo
2. Što nam donosi nova zakonska regulativa u domeni energije? – da li je sad papirologija jednostavnija
3. Zašto energetska zadruga? – koje su realne prilike za stanovnike Drenove i Škurinja – pokazati će se konkretan primjer proračuna solarnog kapaciteta naših krovova i zašto bi bilo važno osnovati zadugu
4. Kako to isfinancirati, kakvi su dostupni poticaji i alternativni izvori financiranja, te zašto je ulaganje u solar bolje od štednje sa kamatom od 0,1 posto ili držanja eura u madracu!

Pogledajte koliko bi električne energije mogao proizvesti i vaš krov na Drenovi uz pomoć Solarnog kalkulatora. On daje samo orijentacijske vrijednosti, pravi izračun treba naravno napraviti projektant!

Darko Jardas (Rea Kvarner)

I zadnji dio materijala koje vrijedi pogledati “za zagrijavanje” je nastup Darka Jardasa prije par dana na Kanalu RI. Darko je ravnatelj REA Kvarner, a imali smo ga priliku ugostiti na Drenovi sa zanimljivim razgovorom prije par mjeseci:

Darko Jardas, Rea Kvarner

Ovo je prvo u nizu predavanja kojim ćemo u Društvenom centru Drenova potaknuti osnivanje Energetske zadruge Drenova sa kojom bi, nakon uspješne realizacije na otoku Krku, demonstrirali cijeli koncept i u našem gradu (odnosno predgrađu). Dio je to aktivnosti nazvane “Drenovski HUB ideja” kojim promoviramo nove ideje i tehnologije u našem centru.


Lenta DCD partneri

Pogoci: 3